Ministri G7 postavili velike nove ciljeve za solarnu energiju i vjetroelektrane

Grupa sedam bogatih zemalja postavila je u nedjelju velike nove ciljeve za solarnu energiju i kapacitet vjetroelektrana na moru, složivši se da ubrza razvoj obnovljive energije i krene ka bržem ukidanju fosilnih goriva.

Ali nisu prihvatili rok do 2030. godine za postepeno ukidanje uglja za koji su se zalagali Kanada i neke druge članice, i ostavile su otvorena vrata za nastavak ulaganja u gas, rekavši da bi taj sektor mogao pomoći u rješavanju potencijalnih nedostataka energije.

Ministri G7 u nedjelju završavaju dvodnevne sastanke o klimatskoj, energetskoj i ekološkoj politici u sjevernom japanskom gradu Saporo. Obnovljivi izvori goriva i energetska sigurnost dobili su novu hitnost nakon ruske invazije na Ukrajinu.

- U početku su ljudi mislili da su klimatske akcije i akcije za energetsku sigurnost potencijalno u sukobu. Ali rasprave koje smo vodili i koje se odražavaju pokazuju da one mogu ići jedna s drugom - rekao je Jonathan Wilkinson, kanadski ministar prirodnih resursa.

U svom saopćenju, članovi su se obavezali da će zajednički povećati kapacitet vjetra na moru za 150 gigavata do 2030. i solarni kapacitet na više od jednog teravata.

- Drastično ćemo povećati električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije - rekli su.

Dogovorili su se da ubrzaju "postepeno ukidanje nesmanjenih fosilnih goriva" - sagorijevanje fosilnih goriva bez korištenja tehnologije za hvatanje rezultirajućih emisija C02 - kako bi se postigla neto nula u energetskim sistemima najkasnije do 2050. godine.

Što se tiče uglja, zemlje su se složile da daju prioritet "konkretnim i pravovremenim koracima" ka ubrzanju postepenog ukidanja "domaće proizvodnje energije iz uglja bez smanjenja", kao dio prošlogodišnje obaveze da se postigne barem "pretežno" dekarbonizirani energetski sektor do 2035.

Energetika.ba / FENA