Energetska tranzicija stvara milione novih radnih mjesta do 2030., BiH mora iskoristiti priliku

S ciljem smanjenja emisije ugljen-dioksida i borbe protiv klimatskih promjena, mnoge zemlje širom svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, prepoznale su nužnost prelaska na održive izvore energije kao ključ za dugoročnu energetski sigurnu i ekološki odgovornu budućnost. Međutim, uz brojne prednosti, ovaj proces nosi i izazove koji se odražavaju na tržište rada. Utjecaj energetske tranzicije na radna mjesta može biti višestruk, od stvaranja novih prilika do potencijalnih gubitaka radnih mjesta, naročito u tradicionalnim energetskim sektorima.

Jedan od najočiglednijih efekata energetske tranzicije je transformacija postojećih industrija, naročito u sektoru uglja, nafte i plina. U mnogim zemljama koje se oslanjaju na fosilna goriva, smanjenje proizvodnje ili zatvaranje termoelektrana i rudnika uglja može dovesti do gubitka radnih mjesta. U Bosni i Hercegovini, gdje je ugalj i dalje dominantan izvor energije, energetska tranzicija može imati ozbiljan utjecaj na radnike u rudarskoj industriji. Prema procjenama, značajan broj radnih mjesta može biti ugrožen, posebno u rudnicima koji opskrbljuju termoelektrane. Povećanje cijene emisije CO2, s ciljem smanjenja zagađenja, može dodatno otežati ekonomsku održivost ovih preduzeća, što može dovesti do otpuštanja radne snage.

Međutim, energetska tranzicija također stvara nove prilike u sektorima obnovljivih izvora energije, kao što su solarna, vjetro i hidroenergija. Prema izvještajima Međunarodne agencije za energiju (IEA), broj radnih mjesta u sektoru obnovljivih izvora energije nastavlja rasti, a procjenjuje se da će do 2030. godine prijelaz na čistu energiju globalno stvoriti 10,3 miliona novih radnih mjesta - od inženjera i tehničara do voditelja projekata i prodajnih predstavnika. Bosna i Hercegovina, koja ima značajan potencijal za razvoj solarnih i vjetroelektrana, može iskoristiti ovu priliku za stvaranje novih radnih mjesta, posebno u instalaciji i održavanju solarnih panela, vjetroturbina i hidroelektrana. Ovaj sektor ne samo da otvara nova radna mjesta u energetskoj industriji, već i u povezanim industrijama poput inženjeringa, proizvodnje i logistike.

Jedan od ključnih aspekata energetske tranzicije jeste i obuka i prekvalifikacija radne snage. Da bi se ublažio negativni utjecaj na radna mjesta u tradicionalnim sektorima, potrebno je uložiti u obrazovanje i obuku radnika za nove tehnologije i industrije. U mnogim razvijenim zemljama, kao i u BiH, postoji potreba za razvijanjem programa koji će omogućiti radnicima iz tradicionalnih industrija, kao što je rudarstvo, da se prekvalifikuju za poslove u sektoru obnovljivih izvora energije. Također, javne i privatne inicijative mogu igrati ključnu ulogu u tome da se osigura socijalna zaštita za radnike koji gube poslove zbog energetske tranzicije.

Još jedan važan segment ove tranzicije je jačanje sektora energetske efikasnosti. Sa sve većim naglaskom na smanjenje potrošnje energije u industriji i domaćinstvima, otvaraju se nova radna mjesta u oblasti energetske efikasnosti, projektovanja energetski učinkovitih objekata, implementacije energetski učinkovitih tehnologija i energetske revizije. Uvođenje pametnih mreža, automatizacije i digitalizacije u energetske sisteme može zahtijevati zapošljavanje novih stručnjaka, uključujući inženjere i IT stručnjake.

Iako energetska tranzicija donosi velike promjene, ona također otvara prostor za modernizaciju energetskog sektora, stvaranje inovacija i zelenih radnih mjesta. Za uspješan prijelaz na održive izvore energije ključno je uravnotežiti pozitivne i negativne efekte na tržište rada. Aktivna politika obrazovanja, prekvalifikacije i podrške za radnike u industrijama koje se povlače, kao i ulaganje u nove tehnologije, mogu pomoći da tranzicija bude pravedna i da benefite osjeti cijelo društvo. Za Bosnu i Hercegovinu, koja se suočava s izazovom energetske tranzicije, ali i značajnim potencijalom za razvoj obnovljivih izvora energije, uspješna implementacija ovih strategija može značiti bolju energetski sigurnu budućnost i nova radna mjesta u sektoru zelenih tehnologija.