Energetika.ba
podaci izvještaja

Koliko je napredovalo evropsko tržište baterija za skladištenje energije?

Autor: Energetika.ba
Koliko je napredovalo evropsko tržište baterija za skladištenje energije?
Foto: Unsplash

U nedavno objavljenom izvještaju od strane Transport & Environment, navodi se da bi Evropa do 2026. godine mogla da proizvodnju baterija podigne do nivoa da zadovolji samostalno svoje potrebe.

Tu su i podaci o rizicima koji postoje kada je reč o evropskim planovima za baterije, koji uključuju i izgradnju gigafabrika. Ipak, oni se smanjuju zahvaljujući mjerama koje Evropska unija objavljuje, a koji su u vezi sa ovim pitanjem.

Nova analiza koju se sproveo SolarPower Europe, ukazuje na neke slične trendove. Naime, pokazano je da je evropsko tržište baterija za skladištenje energije iz solarnih elektrana, poraslo za 94% u 2023. godini. Štaviše, ovime je obilježena treća uzastopna godina udvostručenja tržišta.

Konkretnije, Evropa je tokom prošle godine instalirala 17,2 GWh novih ovakvih sistema za skladištenje. Ukupno gledano, na kraju 2023. godine Evropa je imala 36 GWh kapaciteta baterija za skladištenje energije. Od tog broja, kućni sistemi činili su 63 posto, sistemi velikih baterija 21 odsto i sistemi za komercijalne i industrijske svrhe devet posto.

Njemačka se ističe kao predvodnik sa 34 posto tržišnog udjela u Evropi tokom prošle godine, što se potvrđuje i u izvještaju koji je objavio Transport & Environment.

Još neki podaci iz analize SolarPower Europe i izvještaja Transport & Environment se podudaraju. Analizom je pokazano da iako se očekuje nastavak rasta u 2024. godini, projekcije zaostaju za procjenom kapaciteta koji je potreban do 2030. godine. Kako se navodi, potrebno je 200 GW kapaciteta baterija kako bi se otključao solarni potencijal koji ima Evropa.

Procjene su da će razvoj ovog tržišta nastaviti da raste između 2025. i 2028. godine, ali sporijim stopama – od 30 do 40%.

Iako porast postoji, treba uzeti u obzir i rizike i potrebu da se ovakav trend rasta nastavi. Neki od prepreka na tom širom Evrope jesu nedostatak konkretnijih ciljeva, nedovoljni signali tržišta, dvostruko oporezivanje i drugo.