Nova direktiva EU: Nezakonito recikliranje brodova, rukovanje hemikalijama i živom kazneno djelo

Evropski parlament i Vijeće prošle sedmice su postigli privremeni dogovor o zaštiti okoliša pomoću kaznenog prava. Kako je Komisija predložila u decembru 2021., novom direktivom poboljšat će se djelotvornost kaznenog progona i pridonijeti postizanju ciljeva Evropskog zelenog plana borbom protiv najozbiljnijih kaznenih djela koja mogu imati razorne učinke na okoliš i zdravlje ljudi.

Nakon što nova direktiva stupi na snagu, članice će morati u svoje kaznene zakone uključiti veću preciznost utvrđivanja kategorija kaznenih djela protiv okoliša, kao i učinkovite odvraćajuće sankcije za počinitelje.

Novim pravnim okvirom pomoći će se osigurati da teška kaznena djela protiv okoliša ne ostanu nekažnjena. Time će se spriječiti onečišćenje i uništavanje okoliša te pridonijeti očuvanju prirode za buduće generacije, izvijestila je Evropska komisija.

Zatvor i novčane kazne

Kršenja obveza u području okoliša, kao što su nezakonita trgovina hemikalijama i rukovanje hemikalijama ili živom, nezakonito recikliranje brodova morat će se smatrati kaznenim djelima u svim članicama EU-a.

"Slične vrste i nivoi sankcija za fizičke i pravne osobe primjenjivat će se širom EU-a, što će pomoći u osiguravanju dosljednije primjene i jačanju njihova odvraćajućeg efekta. Na primjer, nezakonito prikupljanje, prijevoz i obrada otpada ili stavljanje na tržište nezakonito posječenog drva ili proizvoda od drva izrađenih od nezakonito posječenog drva kažnjavat će se maksimalnom kaznom zatvora od najmanje pet godina. Najveće novčane kazne za kompanije koje su počinile takva kaznena djela ne bi trebale biti manje od pet posto ukupnog globalnog prometa pravne osobe ili iznos koji odgovara 40 miliona eura", javlja EK.

Nanošenje posebno ozbiljne štete okolišu morat će se smatrati teškim kaznenim djelom, uz strože sankcije. Osim toga, nacionalni zakonodavci moraju razmotriti posebne otegotne okolnosti te dodatne sankcije i mjere (uz novčane kazne) kako bi se omogućio prilagođen odgovor na određena kaznena djela. Osobe koje prijavljuju kaznena djela protiv okoliša i sarađuju s tijelima kaznenog progona imat će koristi od mjera potpore u kontekstu kaznenog postupka.

Složena globalna pojava

Otkrivanje i sankcioniranje stvarnih kaznenih djela zahtijeva učinkovit lanac djelovanja koji uključuje tijela kaznenog progona, tužitelje i sudove. Kako bi pomogla u provedbi u praksi, nacionalna tijela bit će zadužena za razvoj strateškog pristupa kako bi se osigurao snažan odgovor na kriminalno ponašanje. Stručnjaci koji rade na terenu, uključujući inspektore, policijske službenike, tužitelje i suce, imat će koristi od dostatnih resursa i odgovarajućeg osposobljavanja te učinkovitih alata za provedbu, koordinaciju, suradnju i prikupljanje podataka.

S obzirom na to da su kaznena djela protiv okoliša složena globalna pojava koja zahtijeva napore različitih tijela i često ima prekogranične efekte, novom direktivom olakšat će se suradnja i koordinacija tijela u EU-u i na međunarodnoj razini.

"Taj politički dogovor između Evropskog parlamenta i Vijeća važan je korak naprijed u borbi protiv kaznenih djela protiv okoliša, što je sve veća zabrinutost. To pokazuje da EU poduzima odlučne mjere protiv štete u okolišu: novim pravilima utvrđuju se standardi na nivou EU-a kako bi se osigurala zaštita okoliša, uz istodobno predviđanje učinkovitih i odvraćajućih sankcija za počinitelje kaznenih djela", izjavio je Didier Reynders, povjerenik za pravosuđe.

"Kaznena djela protiv okoliša uzrokuju razornu štetu okolišu, štete našem zdravlju i gospodarstvu. Kriminalci su predugo profitirali od slabih sankcija i izostanka provedbe. Tim ojačanim zakonodavstvom EU pojačava svoje djelovanje. Time će se bolje osigurati da se najozbiljnija kršenja pravila o okolišu smatraju kaznenim djelima, da su izvršitelji učinkovitiji na terenu te da su borci za zaštitu okoliša zaštićeniji i priznatiji", istaknuo je Virginijus Sinkevičius, povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo.

Sada je na Evropskom parlamentu i Vijeću da službeno donesu politički dogovor. Direktiva će stupiti na snagu 20 dana od objave u Službenom listu Evropske unije.

(Energetika.ba)